1. Kada početi učiti svoju bebu znakovnom jeziku?
2. Da li znakovni jezik za bebe može imati negativan utjecaj na razvoj govora?
3. Zašto dijete koje čuje učiti znakovnom jeziku?
4. Razumijem svoju bebu i bez znakova, zašto ju ipak naučiti znakovni jezik?
5. Da li je podučavanje znakovnog jezika djece koja čuju nepotrebna i neprirodna intervencija?
6. Što će mi moja beba moći reći uz pomoć znakova?
7. Postoje li neki savjeti kako bi beba brže svladala znakove?
8. Što kad učenje bebe znakovnom jeziku postane frustrirajuće?
9. Kako da pomognem djetetu da prijeđe s upotrebe znakovnog jezika na govor?
10. Kako mogu biti sigurna da će i drugi ukućani koristiti znakovni jezik?
11. Što s djecom koja su već počela govoriti? Ima li ikakvog smisla sada krenuti sa znakovnim jezikom?
12. Kako znakovni jezik sprječava “groznu drugu” i “groznu treću godinu” ?
13. Koliko je stara ideja o primjeni znakovnog jezika kod djece koja čuju?
14. Zašto koristimo znakove iz pravog znakovnog jezika?
15. Da li je znakovni jezik koristan i za djecu s posebnim potrebama?
1. Kada početi učiti svoju bebu znakovnom jeziku?
Bebu možete početi učiti kad god želite. Većina stručnjaka s ovog područja preporuča da se čeka do otprilike 6 mjeseci, ali to je više preporuka zbog roditelja, nego zbog samih beba. Najčešće bebe počinju uzvraćati znakove u dobi od 6-11mjeseci. Neke počnu ranije, ali to su rijetki slučajevi. Ako roditelj krene pokazivati znakove bebi od 2 mjeseca, a beba ne počne uzvraćati znakove do dobi od 6 mjeseci, to je četiri mjeseca pokazivanja znakova bez nagrade uzvraćanja znakova. Neki roditelji će jednostavno odustati ako se rezultati ne pokažu u roku od par tjedana ili mjeseci. No ako roditelj počne pokazivat znakove kad je beba stara 6 mjeseci i beba uzvrati znak u roku mjesec dana, roditelji će se osjećati zadovoljnije i nastaviti koristiti znakovni jezik sa svojim djetetom. Zapravo, možete početi bilo kada ukoliko ste za to motivirani. No ključ uspjeha je biti dosljedan i ne odustati.
Laura Berg: „Osobno nikada nisam vidjela dijete čiji su roditelji bili dosljedni, a da nije počelo uzvraćati znakove. Roditelji koji nemaju uspjeha obično prerano odustanu.“
2. Da li znakovni jezik za bebe može imati negativan utjecaj na razvoj govora?
Ovo pitanje se često postavlja i vjerojatno je upravo ovo stvar koja ljude najviše zabrinjava vezano uz primjenu znakovnog jezika s bebama. Odgovor na ovo pitanje je: 100% ne!
Ne postoji ni jedno istraživanje koje je pokazalo da primjena znakovnog jezika s bebama usporava razvoj govora. Zapravo, sve studije o upotrebi znakovnog jezika s djecom pokazuju da on u principu u mnogim slučajevima ubrzava razvoj govora.
Ljudi brkaju govor i jezik. Dijete koje koristi znakove zapravo koristi vrstu jezika, te se ono jezikom koristi više nego dijete koje ne koristi znakove.
Govor je sposobnost da se formiraju zvukovi koji produciraju jezik. Neka djeca ne razviju sposobnost govora znatno duže od ostale djece.
Zapravo ta djeca žele govoriti, ona brbljaju cijelo vrijeme. Kada će biti spremni za govor, govorit će.
Koristiti znakove nije lakše nego govoriti. Djetetu je puno lakše govoriti. No kad nemate sposobnost govora, lakše je koristiti znakove, oni su važan most u međuvremenu, dok se govor ne razvije.
Laura Berg: „Smatram da je ta predrasuda stigla iz nekoliko smjerova.
Najprije, od ljudi koji ne razumiju jezik u potpunosti i boje se da će djeca biti lijena i ovisiti o upotrebi znakova.
Ponekad čujem priče o tome kako netko ima prijatelja čiji su prijatelji sa svojim dijetom koristili znakovni jezik i da to dijete nije pričalo do 2. godine starosti. Ustvari, to dijete ne bi pričalo do druge godine i da se znakovni jezik nije koristio. Imam kolegicu koja ima dva sina i koja kaže da obojica nisu pričala do svoje druge godine. Rekla mi je da joj je žao što nije znala za znakovni jezik za bebe dok su njeni dječaci bili manji, poštedio bi ih puno frustracija u njihovom domu.
Zamislite da imate dvoje djece i da oboje ne govore do druge godine. Koristite znakovni jezik sa prvim djetetom, ali ne i s drugim. Prvo dijete je sposobno s vama komunicirati i s lakoćom koristi preko 50 riječi, postepeno gradeći sve veći i veći vokabular do svoje druge godine. Drugo dijete je u stanju jedino koristiti pokazivanje prstom i glasove kako bi vam dalo do znanja što želi. Kada u dobi o dvije godine oboje počnu govoriti, što mislite koje će dijete imati veći vokabular?
Očito je da će ga imati dijete koje je koristilo znakove, jer je ono kroz ove dvije godine jezik upotrebljavalo na složenije načine.
Osim toga, odrasli oko njega obraćaju mu se u složenijim rečenicama, nego što je to slučaj s drugim djetetom, pošto su sigurni da ovo dijete shvaća što mu govore.
Roditelji se ne bi trebali ni najmanje brinuti da će upotreba znakovnog jezika ikako unazaditi govorni razvoj njihovog djeteta.“
3. Zašto dijete koje čuje, učiti znakovnom jeziku?
Jer su bebe sposobne s nama komunicirati znatno ranije nego li progovore! Čine to gestama. Čak i bebe koje nitko ne uči znakovni jezik nauče primjenjivati određene geste u svojoj komunikaciji. Učimo ih mahati pa-pa, sami počnu dizati ručice kada žele da ih se podigne... To su sve neke vrste znakova. Kada se odlučite dijete podučavati pravim znakovima, pružate mu jezično sredstvo s kojim ono može komunicirati na sasvim novoj razini.
Znakovima vam mogu reći što žele puno ranije nego li to mogu izgovoriti.
4. I bez znakova znam što moja beba želi i treba, zašto ju učiti znakovnom jeziku?
Zato što je čudesno vidjeti što vaša beba sve već zna. Čudesno je promatrati tu malu osobu koja već jako dobro zna da li želi sok od jabuke ili marelice ili možda vodu, keks ili kreker. I to vam može reći čak i kad su joj stvari van vidokruga (dakle ne može pokazati prstićem). Može vam reći gdje ju točno boli, da li plače jer se boji ili jer ju boli… Puno je tu nijansi koje je naprosto teško ili čak nemoguće prepoznati osim ako nam dijete samo ne kaže.
Laura Berg: „Jednom sam čula zanimljivu priču o mami koja je šetala sa svojim djetetom koje se odjednom uzbudilo kad je vidjelo avion (ili je barem ona tako vjerovala). Počela mu je pričati o avionu na nebu, kad joj je dijete pokazalo znak za psa. Pogledala je oko sebe i nigdje nije mogla vidjeti psa??? Tada je u daljini čula pseći lavež! Nije li to čudesno? Tek tad je sa svojim sinom mogla razgovarati o psu - stvari koja ga je u tom trenutku najviše zanimala. Prema tome, bez obzira koliko dobro poznajete svoje dijete (ova mama je znala da njen sin VOLI avione) upotreba znakovnog jezika definitivno može dobro doći. „
5. Da li je podučavanje znakovnog jezika djece koja čuju nepotrebna i neprirodna intervencija?
Primjena znakovnog jezika nije neophodna, ona je izbor roditelja.
Isto kao i glazbene radionice, grupe za igranje ili čitanje slikovnica. Ništa od toga nije neophodno za život, ali znamo koliko je korisno za njihov razvoj pa to činimo.
Znakovni jezik definitivno nije neprirodna intervencija! Geste su bebama prirodne i spontane, znakovni jezik je samo sredstvo komunikacije koje im mi možemo pružiti. Bebe žele komunicirati, brzo su frustrirane kada to nisu u stanju.
Kao roditelji, možemo im pomoći smanjiti tu frustraciju, učeći ih znakove koje mogu koristiti u komunikaciji sa svojom okolinom. Zašto im ne bismo željeli pomoći smanjiti frustraciju (i našu) te naš odnos podigli na jednu drugu razinu?
6. Što će mi moja beba moći reći uz pomoć znakova?
Sve što ju naučite!
Vaša će vam beba moći reći kad je gladna, moći će vam reći što želi! Moći će vam reći kad je pospana, da ju nešto boli ili jednostavno da je sretna. Dijete će vam uz pomoć znakova npr. u šetnji moći reći o čemu razmišlja, što primjećuje.
Ako je vidjela pticu, može vam pokazati znak za pticu i vi ćete znati o čemu razmišlja i možete s njom razgovarati o onome što znate da ju u tom trenutku zanima. Moći ćete stati i pogledati pticu, umjesto da ste samo prošli i čudili se zašto dijete negoduje ili proveli vrijeme pogađajući da li pokazuje na drvo, list ili oblak.
Dijana Pešec: Jedan od događaja koji je mom suprugu i meni ostao u sjećanju je kad smo s dečkima jednom prilikom krenuli u jedan od shopping centara. U tom centru smo s njima bili samo jednom i to pred neka dva mjeseca kad je bio u fazi preuređivanja. Ušli smo unutra (na sada novi ulaz!) i ubrzo je Ben postao nezadovoljan. Vidjela sam da mi nešto želi reći, ali nisam ga mogla shvatiti što želi. Ponavljao je uporno „Jaja, jaja„ i kad bi vidio da ga ne razumijem frustracija je počela rasti. Stala sam i počela s njim strpljivo razgovarati kako se ne bi rasplakao (nagađajući sasvim krivo o čemu bi se moglo raditi), jer je polako bio na najboljem putu da se to desi. U razgovoru mi je počeo pokazivati znak za zeca „Jaja zec. Jaja zec.“. Prvo mi nije bilo jasno – koji sad zec? A onda mi se upalila lampica – naš prethodni posjet je bio u vrijeme Uskrsa i velika maskota zeca je dijelila čokoladna jaja!
Čim je vidio da ga razumijem razvedrio se i sve je bilo ok. Ni činjenica da zeca ni jaja danas nema nije bila toliko frustrirajuća kao ona da ga mama ne razumije.“
7. Postoje li neki savjeti kako bi beba brže savladala znakove?
Najvažnija stvar za roditelje koji žele da beba što brže „pokupi“ znakove jest da budu dosljedni i uporni u pokazivanju znakova. Važnije je da roditelji pokažu znak svaki put kada izgovore određenu riječ, nego da pokazuju znakove za 30 različitih riječi povremeno.
Laura Berg:“Uvijek govorim roditeljima da počnu s nekoliko znakova s kojima se osjećaju ugodno i da ih koriste na redovitoj bazi, kao što je riječ „mlijeko“. Svaki, ali baš svaki put kad izgovorite riječ „mlijeko“ pokažite i znak. Tako će dijete taj znak „pokupiti“ brže nego ako ga pokažete svako toliko kad kažete riječ. Možete pokazivati koliko god riječi želite i uvoditi novih znakova koliko želite, samo pazite da ostanete dosljedni.
Također je važno imati na umu da je svako dijete različito, neka će djeca znakove „pokupiti“ brže nego druga. Ja sam svojoj kćeri počela pokazivati znakove kad je imala 4 mjeseca, ali nije mi uzvratila znak sve do 9 i pol mjeseci. No, imala sam roditelje na svojim tečajevima koji su sa svojim bebama počeli primjenjivati znakovni jezik u dobi od 6 mjeseci i bebe su im počele uzvraćati znakove nakon tjedan dana. Neke druge bebe pak nisu počele uzvraćati znakove do dobi od 11-12 mjeseci. Sinu smo počeli pokazivati znakove u dobi od 2 mjeseca, a sa prvim znakom nas je razveselio već sa svojih 6 mjeseci.
8. Što kad učenje bebe znakovnom jeziku postane frustrirajuće?
To se definitivno može desiti! Društvo smo koje ima tendenciju brzim uspjesima, mi smo „fast food“ generacija, želimo ono što želimo i to želimo sad! Ključ uspjeha je cijeli proces održati zabavnim i prirodnim dijelom Vaše svakodnevne rutine. Ukoliko roditelji postanu frustrirani trebali bi imati na umu da njihovo dijete neće početi odmah ni govoriti, ali oni zbog te činjenice ipak neće prestati pričati s njim. Samo zato što nam sad ne uzvraćaju znakove, ne znači da to neće uskoro činiti. Pokušajte učenje znakova učiniti zabavnim, pjevajte pjesmice, čitajte slikovnice, igrajte igre...sve to koristeći znakove. I zapamtite, nemojte biti prestrogi prema sebi. Ako vas ulovi par dana kad vas cijela priča frustrira, ostavite sve po strani na dan dva i krenite ponovo kad obnovite energiju. Da, važno je biti dosljedan, ali ako se ne zabavljate i imate osjećaj kao da vam je to zadatak onda si uzmite pauzu. Na taj način ćete za par dana, kad se vratite znakovnom jeziku sa svojom bebom, imati novi polet.
9. Kako da pomognem djetetu da pređe sa upotrebe znakovnog jezika na govor?
U principu nije potrebna nikakva pomoć. Taj proces se obično odvija spontano. Što dijete više govori, to se manje oslanja na znakove. Vrlo rijetke bebe će govoriti i pokazivati znakove istovremeno na duže periode. Većina beba će shvatiti da su riječi riječi, a znakovi znakovi. Neka će djeca neko vrijeme istovremeno koristiti riječi i znakove, ali generalno znakovi će početi „otpadati“ čim dijete počne pričati. Ista je stvar sa roditeljima. Roditelji također često smanje upotrebu znakovnog jezika jednom kad dijete počne govoriti. Jednostavno ne postoji prevelika potreba za nastavkom čim dijete lagano počne koristiti riječi.
Laura Berg: „U svakom slučaju, ja potičem roditelje da nastave koristiti znakove sa svojim djetetom. Znakovni jezik je sjajan alat koji možete koristiti čak i sa starijom djecom. Na kraju krajeva preporučila bih roditeljima da djecu nauče ručnu abecedu i da upravo uz pomoć nje počnu učiti svoju djecu čitati.
Kad to činite koristite sva tri tehnička modela na čije se korištenje potiče i same učitelje (VAK metoda: metoda vizualnoga, auditornoga i kinestetičkog učenja)
Upotreba znakova sa djecom pokriva sva tri područja iz VAK metode. Učenje je vizualno, jer dijete vidi kako se znakovi izvode. Auditoran element zastupljen je u tome što vas djeca čuju kad izgovarate riječ/slovo. A kinestetičko učenje je zastupljeno u tome što djeca mogu sama izvesti riječ/slovo. Jezik kao zvuk pohranjujemo u lijevoj polutci mozga, a znakovni jezik kao sliku pohranjujemo u desnoj polutci mozga. Koristeći znakovni jezik radite lijevom i desnom stranom mozga. A da ne spominjem da je ASL treći jezik po zastupljenosti u Sjedinjenim Američkim Državama i četvrti u cijeloj Sjevernoj Americi. Kako bi moglo biti loše nastaviti učiti tako koristan jezik?
10. Kako mogu biti sigurna da će i drugi ukućani koristiti znakovni jezik?
Članovi obitelji koji nisu toliko inspirirani za upotrebu znakovnog jezika kao vi, možda će to postati onda kad beba počne uzvraćati prve znakove. Neće htjeti biti u poziciji gdje je očito da dijete znakom nešto od njih traži, a da oni nemaju pojma što. Dijete će brzo postati frustrirano na nedostatak razumijevanja s druge strane. To će biti jedan od razloga zbog kojeg će i ostali članovi biti zainteresirani za znakovni jezik vašeg djeteta.
Drugi način na koji možete pomoći u ovom procesu je da i ostale opskrbite slikama znakova koje često upotrebljavate. Možete isprintati slike, kupiti ili napraviti kartice (flashcards), polijepiti slike sa znakovima uokolo po kući, gdje već mislite da bi se određeni znakovi mogli koristiti. Nemojte ih prenatrpati, predstavite im samo jedan ili dva znaka svaki tjedan.
Potaknite osobu koja se brine za vaše dijete da na upotrebu znakova gleda kao na zabavu, interaktivan i edukativan alat koji može koristiti sa vašim djetetom. To je samo još jedna stimulirajuća aktivnost kojom mogu popuniti zajedničko vrijeme. Jednom kad vaše dijete počne uzvraćati znakove vidjeti ćete da će većina ljudi u njegovom životu biti motivirana upotrebljavati ih, pošto će uvidjeti da je to način na koji mogu komunicirati s vašim malenim.
11. Što sa djecom koja su već počela pričati? Ima li ikakvoga smisla sada krenuti sa znakovnim jezikom?
Definitivno! Čak i kad djeca počnu pričati ne razumijemo ih uvijek što nam govore (pogotovo ljudi koji nisu s djetetom svakodnevno – bake, djedovi). Ako nam to mogu reći koristeći znakove, tada im vi lako možete pomoći. Znatno ćete smanjiti broj nesporazuma, frustracija i potencijalnih ispada bijesa, te samim time i ublažiti ili čak izbjeći “groznu drugu godinu”. Osjećaj sigurnosti koji se stvara kad vas ljudi razumiju je neprocjenjiv, za razliku od osjećaja nemoći i frustracije u suprotnom slučaju.
Nakon što vam je dijete pokazalo znakom što želi, možete mu pružiti primjer kako se ta riječ točno izgovara, kako bi ih i ljudi van obitelji mogli razumjeti.
Također, ja uvijek potičem roditelje da uz pisanu abecedu svoju djecu uče i znakovnu. Djeca vole pokazivati znakovnu abecedu i to mogu prije nego što su u stanju naučiti pisati. To će im pomoći u poimanju slova i riječi u ranijoj dobi.
12. Kako znakovni jezik sprečava “groznu drugu i groznu treću godinu”
Upotreba znakovnog jezika vam može pomoći u sprečavanju „grozne 2.“ i „grozne 3. godine" jer se bebe uz pomoć znakova, od vrlo rane dobi, uče pozitivnoj komunikaciji, bez plakanja i ispada bijesa. Dobar dio negativnog ponašanja se događa jer je dijete frustrirano. Ako se te frustracije otklone ili bar svedu na minimum, a što je znatno lakše upotrebom znakovnog jezika, model komunikacije je od početka pozitivan, dijete je shvaćeno te mu to stvara osjećaj sigurnosti. Logičan je slijed da se i broj ispada bijesa smanjuje.
13. Koliko je stara ideja o primjeni znakovnog jezika kod djece koja čuju?
Upotreba znakovnog jezika s djecom koja čuju zapravo je jako stara! Još u početku 20. stoljeća učitelji koji su podučavali gluhu djecu primijetili su da njihova braća i sestre imaju određenu prednost zbog upotrebe znakovnog jezika. Cijela stvar je postala uistinu popularna u osamdesetima, a doživjela svoj procvat pred 5-10 godina. Roditelji su danas svjesni da se ne radi o modnom hiru, već o korisnom edukacijskom sredstvu.
14. Zašto koristimo znakove iz pravog znakovnog jezika?
Neki roditelji se pitaju da li je bolje koristiti znakove jednog od pravih znakovnih jezika ili izmišljene znakove. Na My Smart Hands™ radionicama potičemo upotrebu znakova iz pravih znakovnih jezika iz više razloga. Jedan od razloga je taj, da na ovaj način dijete učite pravi jezik za koji postoji mogućnost da će ga moći koristiti u budućnosti. Zbog toga što znakovni jezik već postoji ne morate voditi brigu oko izmišljanja dovoljnog broja svojih znakova i pamćenja istih. Ako zaboravite npr. znak za „mamu“ ASL znak ćete lagano pronaći. To je pogotovo korisno roditeljima koji nastavljaju koristiti znakovnu komunikaciju sa svojim djetetom i nakon što progovori.
Jedan od razloga zašto potičemo upotrebu znakova pravih znakovnih jezika je iz poštovanja prema gluhim zajednicama. Ti ljudi, njihove zajednice i njihovi jezici su stvarni, predivni kao i svaki drugi, te zaslužuju da ih se tako i tretira. Započeti odgoj međusobne tolerancije i uvažavanje već u tako ranoj dobi je jako velika stvar.
Neki ljudi se brinu da su neki znakovi iz pravih znakovnih jezika preteški za bebe. Zapravo, istina je ta da bebe znakovni jezik tretiraju kao i bilo koji drugi. Ukoliko im je nešto trenutno teže za napraviti, one si to pojednostave. Vi ne možete unaprijed znati koji pokret bi baš vašoj bebi mogao odgovarati. Može vam se desiti da si beba prilagodi, već prilagođen znak. Čemu onda uopće iskrivljavati jezik? Baš kao i s govorom. Iako znamo da će proći prilično dug period do pravilnog jezičnog izražavanja djeteta (godine!), mi im se od prvog dana obraćamo govoreći pravilno. Ne učimo ih reći „jiba“ umjesto „riba“ iako znamo da im je to lakše i da sva djeca na početku tako govore.
Beba će s vremenom pokazati znak i na pravilan način (ukoliko joj ga nastavite pravilno pokazivati), a u međuvremenu će vježbati svoju motoriku!
Laura Berg: „Uvijek pozoravam da ne podcjenjujete svoje bebe. Moja kći je s godinu dana obožavala kiwi, a kako znak za njega ne postoji (sriće se slovima K-I-W-I) odlučila sam je učiti odgovarajući znak i ona je bila u stanju micati prstićima na način koji je ličio KIWI-ju. Možete ju vidjeti kako radi taj znak na našoj početnoj stranici.
Također, vjerujem da je jako dobra stvar naučiti dijete ručnu abecedu. Moja kćer je znala pjevati i oponašati slova abecede kad je bila stara 15 mjeseci. Također je dokazano da ovakvo predznanje kasnije pomaže učenicima u vještini sricanja. Na kraju je na vama da se odlučite koje znakove ćete koristiti, ali ja vam od sveg srca preporučam ASL.“
15. Da li je znakovni jezik za bebe koristan i za djecu s posebnim potrebama?
Generalno, na spomen znakovnog jezika prvo se pomisli na gluhoću ili nagluhost; no postoji i druga dimenzija primjene znakovnog jezika, a to je njegova upotreba s djecom koja imaju poteškoća u razvoju govora, aspergerov sindrom, autizam, Down sindrom, cerebralna paraliza, apraksija…
Znakovni jezik se može upotrijebiti kao efikasno komunikacijsko sredstvo; kao most između verbalne i neverbalne faze uzrokovane nekim poremećajem ili traumom. Upotrebom znakovnog jezika moguće je dati „glas“ i onima koji ga nemaju. Istraživanja pokazuju da za djecu s posebnim potrebama upotreba znakovnog jezika pruža višestruke prednosti. Razvoj govora, socijalne, emocionalne i akademske vještine se unapređuju njegovom upotrebom.
Znakovni jezik ubrzava verbalni razvoj govora stimulirajući dijelove mozga zadužene za govor i jezik. Mnoga djeca s posebnim potrebama imaju poteškoće u izražavanju govorom i razvojem govornih vještina. Znakovni jezik im pruža mogućnost komunikacije dok za verbalnu komunikaciju postoji neka barijera.
